PERMATIL Ho Komunidade Uza Matenek Local Konserva We Matan Hodi Haburas no Hamatak Hikas Knua no Aldeia Laku-Foan Iha Leolbatan

0
174 views

Racom Maubisse, 21/02/2023 – Nasoes Unidas nia konvensaun ba mudansa klimatika (UNFCCC) haktuir katak, alterasaun klimatika mak mudansa iha klima ne’ebe iha relasaun direta ka indereta ho ema nia aktividade sira ne’ebe muda kompozisaun atmofera global nian no  aumenta tan ho mudansa ne’ebe   akontese naturalmente.

Justica klimatika allinha ho direitus humanus ho aprosimasaun sira nebe hatur ema nudar sentru ba dezemvolvimentu proteze direitu ba ema sira ne’ebe mak fulneravel hasoru klimatika. Nune’e tenke rekonhese katak mundo nia rekursus sira tenke aproveita ba dezemvolvimentu rai ida idak nian ho justo.

Ligadu ho mudansa klimatika no alterasaun klimatika e mos Justica klimatika ne’ebe mudansa iha klima, maka Permakultura Timor Leste hamutuk ho komunidade Leolbatan  Aldeia Lakufoan kee debu rua iha Leolbatan fo benefisiu ba komunidade sira iha Aldeia laku Foan Suku Costa Sub-Regional Pante-Makasar Regiaun Oe-cusse.

Relasiona ho  debu rua refere xefe aldeia Lakufoan, Jóse Tacaqui hateten durante ne’e, tuir komunidade sira nia hare’e depois de PERMATIL hamutuk ho Komunidade iha ne’e tur hamutuk ke’e debu iha foho leten hodi konserva bé no iha tempu udan be nakonu ikus hamosu fali bee matan sira ne’ebe uluk maran be komesa iha fali, tamba durante tempu naruk ami susar tebes ba bee, maibe liu husi ke’e debu iha foho leten ikus be’e matan kuaze tolu mak iha fali no la maran hanesan uluk ona, tanba be matan sira ne’e afeta husi debu ne’ebe iha tempu naruk ami la konserva, maibe agora ho PERMATIL nia prezensa ikus ami hamutuk konserva fali debu sira ne’e, no agora bee iha ona, maske ho debit ne’ebe ki’ik, maibe ba oin pasti bee sei bo’ot.

“Tuir ami nia haree bee matan sira nee aumenta duni, primeiru tanba liga ho konservasaun debu ne’ebe ami halo iha leten no segundu tinan ida ne’e udan sedu ne’ebe agora dadauk iha mudansa klimatika ne’ebe tinan ida ne’e la hanesan tinan uluk, Be’e matan ne’ebe mak afeta direita husi debu refere hamutuk bee matan tolu ida naran bee matan bimanus, ida naran ponteno no ida seluk besik sede aldeia laku-foan nee rasik”. Hateten Jóse Tacaqui  xefe Aldeia Lakufoan

Xefe aldeia nee mos hateten  antes PERMATIL nia prejensa iha Aldeia Laku-foan, iha tempu bai-loron komunidade sira susar tebes asesu ba be’e mos, maibe liu husi PERMATIL  nia prejensa halo duni mudansa bo’ot ba sira iha aldeia refere.

“Uluk  antes PEMATIL mai probelma boot mak ami hasoru ne’e mak bee menu bainhira iha tempu bailoron tanba dalaruma ita kuru bee nia debitu kiik dalaruma ema lori masas sanuluk bele mos hein too loraik fali nee bee susar, maibe depois de PERMATIL mai iha tinan kotuk no agr iha mudansa klimatika udan sedu ne’ebe tinan ida nee ami lainfrenta demais ba bee mos ne’e.” Haktuir Chefe Adeia Lakufoan.

Debu rua refere konstrui husi PERMATIL servisu hamutuk ho komunidade sira iha aldeia Laku-Foan no Medida husi debu sira  ne’e luan hamutuk metro 8×6 no naruk hmutuk metro ida. 

”Ha’u agradese tebes ba Organizasaun PERMATIL ne’ebe mak ajuda ona ami hodi halo ona debu rua iha ami nia Aldeia no konsege hamoris fali ona ami nia be’e matan sira iha ne’e no ohin loron ba kuru be mos la lao dok ona hanesan uluk no ami husu mos ba PERMITIL atu nafatin kontinua implementa programa ida ne’e ba komunidade sira ne’ebe sei susar ba be mos”. Haktuir Lideranca Komunitariu ne’e.

Impaktu husi bee menus iha aldeia refere mai husi komunidade sira tamba halo to’os la permanente no tesi ai arbiru, halo rai molik ho nune’e ikus mai fo afeta ba bee matan sira maran. Tamba ne’e, nia parte agradese ba Organizasaun PERMATIL ne’ebe mak konstrui ona debu refere hodi ajuda sira, no nia sujere ba Organizasaun PERMATIL atu kontinua implemata progama ne’e ba fatin sira ne’ebe  sei menus ba be’e mos.

Entertantu iha aldeia refere hamutuk uma kain hamutuk 182 no populasaun hamutuk 852 pessoas kompostu husi mane no feto inklui labarik.

Chefe aldeia ne’e haktuir liu tan katak Enkuantu estrada ligasaun Aldeia Laku-Foan mai Kapital Oe-cusse Villa  diak uiton tanba iha tinan 2013 hetan rehabilitasaun husi kompania Internasional ILO no iha tinan 2022, kontinua hetan rehabilitasaun husi Autoridade RAEOA ba be’e dalan  sira maibe too agora abandona.

Tamba ne’e Xefe Aldeia Lakufoan ne’e husu ba komunidade sira atu proteje debu rua refere no sira halo ona proposta ba iha Autoridade RAEOA atu husu karau timor tolu atu husik iha debu refere nune’e debu lalika maran, maibe autoridade sedauk iha resposta ba proposta refere.

Iha fatin hanesan Difisiente matan Regina Abi nia kontenti no agreadese ba ONG nasional PERMITIL  tanba liu husi nia prejensa mak ohin loron sira ba  kuru bee la lao dook hanesan uluk, tanba  uluk sira tenke  lao dook mak foin kuru no hadau malu be mos.

 “Ha’u kontenti no Agradese tebes ba prejensa ONG nasional PERMATIL, ne’ebe halo ona ami nia debu rua iha ami nia fatin , tanba  liu husi PERMATIL nia prejensa hodi konstrui debu rua refere mak ohin ami konsumu be mos la susar  tanba la hanesan uluk  ami atu kuru be tenke lao  kuaze kilometru Rua mak foin bele kuru bee mos e at liu ma kami lao dok tan maibe hadau malu be mos maibe agoraami la hadau malu be mos hanesan uluk”. Hateten Difisiente matan Regina Abi iha Aldeia Lakufoan.

Relasiona ho programa ke’e debu iha aldeia Laku foan, tuir tekniku PERMATIL Fransisco Colo hak tuir katak   iha tempu bailoron be ne’e menus tanba ne’e UNDP haree ami nia projetu momentu partisipa  iha dare Dili, ho nune’e UNDP konvida PERMATIL sai asistesia tekniku ba sira atu servisu ho komunidade hadia debu ne’ebe mak iha no servisu ho komunidade sira durante fulan rua iha leolbatan .

Tekniku PERMATIL Fransisco Colo hak tuir liu tan katak   “Konaba mudansa klimatika laos iha Timor deit, maibe ne’e problema mundu tomak nian, kuaze iha fatin-fatin liu-liu Oe-cusse kuandu iha tempu bailoron ne’e susar los atu asesu ba bee, animal sira atu hemu bee mos susar tebes tamba iha tempu bailoron be maten sira kuaze maran hotu inklui mota sira, ne’ebe mak afeta mos ba ai-horis sira”.

Tamba ne’e tuir pontu de vista tekniku PERMATIL ne’e rasik katak “Ha’u senti kontenti ho servisu ne’ebe mak sira halo tanba hetan koperasaun husi autoridade komunitariu sira inklui komunidade ne’ebe mak iha duni vontade atu servisu no ikus konsege kee debu sira ne’e, no husi prespektiva PERMATIL hare katak, komunidade sira kontenti tebes ho serbisu PERMATIL nian, tanba sira konsege hamenus ona komunidade sira nia susar ba be mos  no la lao dok ona hodi buka be ho distansia ne’ebe dook”.

Tamba ne’e husu atu komunidade sira kuida be ne’ebe iha ona, no kuda ai horis sira besik iha debu ninin, labele ta aihoris arbiru hodi halo to’os ba mai, nune’e bele hamatak rai iha tempu udan, liu liu iha tempu bailoron naruk.

Entertantu relasiona ho komundade sira nia proposta ne’ebe mak hato’o ba Presidente Autoridade RAEOA Arsenio Paixão Bano, konaba karau tolu ne’ebe atu hakiak iha debu ne’ebe mak komunidade sira hamutuk ho PERMATIL kee ona iha Aldeia Lakufoan, Lideranca maksimu RAEOA ne’e rekonese katak; “Prospota refere iha ona prosesu nia laran no iha tempu badak sei responde”, deklarasaun ne’e Presidente Autiridade RAOEA Arsenio Paixão Bano hato’o iha Hotel Bintang Lima Oe-Upun, hafoin remata abertura ba kngresu Kamara Komersio Industria RAEOA iha Oe-cusse.

Relasiona ho be debu ne’ebe mak PERMATIL halo iha Aldeia Lakufoan, Presidente Autoridade RAEOA Arsenio Paixão Bano hato’o mos Agradese ba PERMATIL ne’ebe mak halo ona debu rua iha Leolbatan hodi fasilita komunidade la susar ba bee mos.

“Ha’u  agradese ba ONG  PERMATIL ne’ebe halo ona debu rua iha leolbatan Aldeia lakufoan no konsege halo ona knua ida ne’ebe uluk laiha be’e, maibe liuhusi sira nia prejensa ate agora la susar ba be.” Hateten Arsenio iha Hotel Bintang Lima Oe-Upun.

Tamba ne’e tuir observasaun Jornalista Radio Komunidade Maubisse Mauloko katak, precisa Adapta no Haforsa reziliénsia ba mudansa klimátika, liu husi rehabilita fila fali debu natural sira, Kria debu artificial/ check dam (bainhira debu natural laiha), Kada projeitu Estrada koko atu kanaliza  be dalan Estrada nian ba hotu debu, Artifisial/check dam atu be labele  sulin  direta ba mota hodi kria rai monu ka hamosu inundasaun nsst, Kria terrasu gludan, Halo travasaun ba mota kiik (kadalak) sira uza fatuk, bronzon, ai no seluk seluk tan hodi hamenus velosidade bee bainhira udan boot.

Tamba Populasaun Maioria ka 80% depende ba agrikultura hodi sustenta sira nia moris loron-loron nian Kuaze 90% rendimentu Estadu finansia husi fundu petrolíferu husi investimentu mina no Gas. Suporta sosiedade sivíl sira inklui organizasaun Ema ho Defisiensia sira, Feto no ema save sira ne’ebé servisu iha area fundu klimátika hodi melhora sira nia koñesimentu kona-ba fundu klimátika

Promove Diversifikasaun Ekonomia, influensia governu nia polítika públiku kona ba oinsá uza Fundu Petrolíferu iha OJE ho investimentu adekuadu iha setór agrikultura, turizmu, indústria manufatura no setór produtivu seluk hodi responde ba nesesidade ema vulneravel sira (Feto, ema ho defisiénsia, joven iha agrikultura, setór privadu no komunidade marzinalizadu sira iha area rural

Influensia Governu nia polítika públiku ho evidénsia hodi apoiu governu no parseiru sira seluk kona ba asuntu diversifikasaun ekonomia, inkluzaun sosiál, reziliénsia no adaptasaun klimátika, Fasilita partisipasaun parseiru sira nian ne’ebé inklui grupu feto, ema ho defisiénsia, ONG-sira, rede, Koligasaun, agrikultór sira iha nivel munisipiu, amplifika sira nia lian liu-liu lian laek sira (ema marzinalizadu sira iha area rural) inklui setór Privadu atu hetan espasu hodi partisipa ativu iha diskusaun no diálogu ho polítika nain sira ba asuntu sósiu ekonómiku liu husi OiTl nia Sentru Rekursu no Advokasia.

Jornalista : Joaquim Coutinho

Editor      : Racom Maubisse

0 0 votes
Article Rating
Subscribe
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments