Impaktu Husi Mudansa Klimatika fo biban ba Mota Tono  Hoban Semiteriu Nunuhenu ho Komunidade Nia Hela fatin Iklui Natar sira

0
106 views

Racom Maubisse, 22/02/2023, Populasaun Maioria ka 80% depende ba agrikultura hodi sustenta sira nia moris loron-loron nian Kuaze 90% rendimentu Estadu finansia husi fundu petrolíferu husi investimentu mina no Gas, Influensia polítika, lei, planu alokasaun orsamentu fundu klimátika ho loloos no benefísiu ba komunidade liu-liu ema vulneravel (Feto no Ema ho Defisiensia), Hasai komunidade nia reziliénsia hasoru krize klimátika mundiál liu husi adaptasaun no mitigasaun.

Relasiona ho mudansa klimatika no Udan monu rai ne’ebe akontese iha loron 30 fulan Dezembru tinan 2022 mota tun hodi sobu irigasun mota Tono  hodi  estraga total simiterio, uma komunidade nian inklui natar sira iha fatin refere, maibe to’o  agora autoridade Rejiaun Admistrativa Especial Oe-cusse Ambeno  ou  Zona Espesial Ekonomia Social Merkado   sedauk  halao vijita nomos seidauk foti asaun ruma ba akontesimentu refere hodi hamos simiterio Nunheu, maske simiterio  ne’e rasik nakonu  tahu no be, hoban rate  kuaze fulan rua ho balun ona.

Iha intervista ba Radio Komunidade Maubisse Mauloko, Salvador da Cruz nu’udar vitima afetadu haktuir katak tinan ida ne’e bee tama iha semiteriu refere dala rua ona, maibe Autoridade sedauk haree no halo manutensaun rum aba rate, uma no natar sira iha ne’e.

“Inundasaun ida nee tama dala rua ona hodi estraga rate no mos natar lubuk ida iha ne’e, liu liu iha dia 30 de dezembro 2022, maibe Autoridade seidauk mai haree, hodi hadia ka normaliza fatin akontesimentu nune’e Irigasaun mota tono labele estraga tan iha future tamba ita hare katak ho mudansa klimatika ne’ebe iha karik ba future bele akontese tan, tamba foin lalais ho udan bo’ot be sobu molru iha leten ne’ba be tamba, kuaze estraga rate atus ida resin iha Aldea Cunha Suku Nunheu Postu Administrativu Pante makasar”. Hateten Vitima Salvador da Cruz.

Salvador hatutan tan katak; “Hanesan vitima ba inundasaun ida ne’e sente triste tamba to’o agora autoridade ida seidauk bele mai hare hodi hatene konaba estragus hira mak iha ne’e, ami hein hein hela oinsa mak ita nia autoridade sira bele mai hare nune’e bele relata konaba estragus uma no rate e mos natar sira iha area Aldea Cunha Suku Nunheu Postu Administrativu Pante Makasar, maibe  depois de inudasaun, to’o agora autridade ida seidauk mai haree”. Salvador haktuir.

Relasiona ho inundasaun ne’ebe estaga rate no komunidade nia uma iha suco Kunha no Suco Bobokase, Chefe suco Bobokase Sebastião Cob  rekonese katak impaktu hodi hamosu inundasaun refere ninia kauza mai husi momentu kovid-19 no estadu emerjensia  nune’e komunidade labele halo movimentu mak lor-loron komunidade sira halo deit to’os iha foho lolon sira hodi tesi ai arbiru no sunu rai iha fohon to’o molik entaun iha tempu udan monu rai laiha aihoris ida mak salva udan ben ikus be halai ho velosidade makas ba mota,  ne’e mak mosu inundasaun.

“Inundasaun ida ne’e nia impaktu tanba iha momentu kovid-19 ne’e tanba ema komunidadae la halo movimentu ba mai nia hela iha uma deit nia focus mak servisu de’it nia to’os de’it iha foho leten no foho lolon sira, hodi halo to’os no halo molik tia foho lolon sira entaun mota ne’e kuandu udan tun mota mos maka’as  ne’e mak afeta komunidade sira ne’ebe mak hela besik iha mota ninin sira ne’e hetan inundasaun ida ne’e”. Haktuir Chefe sucoBobokase Sebastião Cob.

Lidernaca komunitariu Suco Bobokase  ne’e haktuir liu tan katak; “Momemtu kovid-19 ne’e projetu la iha komunidade mos la asesu iha servisu sira seluk sira foka liu mak to’os, tanba to’os sira laos iha rai tetuk maibe iha foho lolon, nune’e sira halo deit tos hodi ta ai estraga mak udan monu rai ho velosidade mas ikus mosu inundasaun”. Hateten Chefe suku Bobokase sebatião Cob iha hotel bintang lima Oe-Upun rejiaun Oe-cusse.

Ho akontesimentu inundasaun iha Aldea Cunha Suku Nunheu Postu Administrativu Pante Makasar ne’ebe be sulin hodi hoban semiteriu, no uma komunidade nian inklui natar sira, Arsenio Paixão Bano Presidente Autiridade RAEOA hateten,  atu Normaliza fila fali semiteriu refere, ita sei hein bailoron mak bele normaliza hikas, sei udan hela ne’e labele.

“Rate no uma komunidade nian inklui natar sira iha neba wainhira atu normaliza kecuali bailoron se udan hela nune’e labele, se agora udan hela mak ita sei labele normaliza e ita labele kontra natureza tanba ne’e mak ita augenta lai se kuandu be sei maka’as ita di’ak liu kalma lai ita hein be ne’e tun mak ita foin bele halo, ita tauk kontra natureza ne’e susar” Hateten Presidente Autiridade RAOEA Arsenio Paixão Bano iha Hotel Bintang Lima Oe-Upun.

Presidente Autiridade RAEOA ne’e haktuir liu tan katak, Program ne’ebe mak Autoridade halo mak hanesan iha tina rua nia laran molok RAEOA hahu nia prosimasaun nee ba grem up load ka husu ba komunidade atu labele taa Ai arbiru no tenke konserva be matan sira no tenke kuda ai oan iha foho sira.

 “Autoridade rasik durante halo esforsu no involve komunidade sira hodi konserva no inklui lori kazu sira balun ba iha Tribunal ba ema sira ne’ebe mak kontra regulamentu hanesan taa Ai Arbiru”. Hateten presidente Autoridade Arsenio Bano iha Hotel Bintang Lima Oeupun Quinta semana ne’e.

Tamba ne’e autoridade RAEOA ne’e apela ba komunidade sira ne’ebe mak hela iha foho lolon sira atu labele taa ai arbiru no sunu rai arbiru nune’e iha tempu udan labele lori dezastre ba komunidade sira iha rai tetuk, se ita ta ai arbiru no sunu rai arbiru mak kuandu udan monu rai ho velosidade makas bele fo afeta ba komunidade sira seluk iha rai tetuk.

Tuir observasun Jornalista Radio Komunidade Maubisse Mauloko, iha Atoni Lifau  katak be nafatin sulin tuir simiterio iha Cunha tanba autoridade seduk halo normalizsaun ba mota ne’ebe sobu drainajen irigasaun iha mota tono, nune’e be hoban nafatin semitariu, uma komunidade nian nomos natar balun iha area refere.

Tamba ne’e precisa Adapta no Haforsa reziliénsia ba mudansa klimátika, liu husi kuda ai horis iha fatin risku sira, rehabilita fila fali drainazem sira, kanaliza be tuir nia dalan, labele husik be sulin arbiru, Halo travasaun ba mota kiik (kadalak) sira uza fatuk, bronzon, ai no seluk seluk tan, hodi hamenus velosidade bee bainhira udan boot. Tamba Populasaun Maioria ka 80% depende ba agrikultura hodi sustenta sira nia moris loron-loron nian, entaun komunidade sira buka fatin sira ne’ebe produsaun agrikola hetan beneficiu, mak komunidade sira mud aba mai hodi halo tos ta ai ka tesi ai arbiru, ikus mai kuandu udan boot halo rai halai ikus lori impaktu ba komunidade sira ne’ebe mak hela iha rai tetuk, hanesan akontese dadaun iha mota tono ne’ebe estraga rate no komunidade nia uma inklui natar lubuk ida.

Jornalista         : Joaquim Coutinho

Editor              : Racom Maubisse

0 0 votes
Article Rating
Subscribe
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments