Secretario Estado TOPONOMIA Vijita Posto Administrativo Maubisse Hodi Halo Dialogo ho Komunidade Flecha

0
59 views

Racom Maubisse-2024, Secretario Estado Toponomia, Jermano Santa Brites ho komitiva, akompanha husi Presidente Autoridade Municipal de Ainaro ho Komandante PNTL Ainaro, Administrador Posto Maubisse ho Koamndante PNTL Posto Maubisse, halao vijita kortejia id aba Pouzada Maubisse no merkadu municipal Maubisse hodi hare besik liu tan kondisaun real iha fatin rua refere, hodi husu ba komunidade sira atu respeita espasu publiku sira no labele soe lixu arbiru no tempu oin mai sei planu atu hadia Maubisse sai cidade ne’ebe furak tamba Maubisse konhecidu hanesan fatin ba hortikultura no turismu.

Depois de SEATOU Vijita Fatin Turismu Pouzada no Merkadu Municipal Maubisse, hakat keas ba Flcehe Suco Aituto ho halao diskusaun ho komunidade sira ne’ebe mak okupa espasu publiku iha area turismu Felcha.

Iha Diskursu no lia bem vindo, Chefe do suco Aituto Gregorio Mendonca haktuir katak;

“Hanesan xefe do suku Aitutu hakarak informa hela ba komunidade sira sei iha preokupasoens no duvida ruma karik, aproveita Sekretario Estadu TOPONOMIA nia prejensa iha fatin ida nee, ita boot sira bele husu kedas nune’e hetan esplikasaun klaru nune’e bele kontribui ba estsdu”.

Iha fatin hanesan Presidente Autoridade Municipal de Ainaro Manuela Georgina C. Bucar Corte-Real, hateten katak;

Ho PrezensaExcia Secretario Estado TOPONOMIA iha fatin ida ne’e, husu ba inan ama sira, keta hanoin negativu uluk iha imi nia ulun, katak ho SEATOU nia prezensa atu halo buat ruma, lae maibe mai atu hadia buat ruma iha Flecha, tamba ne’e hanesan Ainaro oan ita tenki kontenti para ita nia Súa Excia mai nee, hamutuk ho ita atu hadia ita nia rain. Agora imi pronto ka lae, ida nee mak desijaun husi ita boot sira, ita mesak lahalo buat ida maibe hamtuk it abele halo mudansa rum aba ita nia rain liu liu iha area Flecha.

Komandante PNTL Municipiu Ainaro iha nia intervensaun hanesan seguransa haktuir katak;

 “Husu ba populasaun ho autoridade local mai ita fo apoiu ba plano nebe mak sekretario estadu mai hato ba ita, tamba ne’e ha’u husu ita hotu tenki kopera, se ita la kopera ita sei laba oin, tamba ne’e hanesan Komandate PNTL municipiu Ainaro nian, husu atu kopera ho seguransa, kopera ho autoridade, atu bele dezenvolve ita nia rain”.

Depois de intervensaun no lia bem vindo husi Nai Chefe do Suco Aituto ho Presidente Autoridade Municipal de Ainaro, biban ba Secretario Estado TOPONOMIA hodi halao dialogo ho komunidade sira, iha intervensaun Secretario Estado TOPONOMIA Haktuir;

“Ami mai iha ne’e ho ekipa boot, maibe keta hanoin iha ulun ho negativo katak, hau mai atu sobu deit ita boot sira nia hela fatin balu ne’ebe okupa espasu publiku, karik mos ita boot sira bele dehan “ida taka Sapeo akadiru nee to tan fali iha nee ona”, ohin presensa SEATOU nian iha ne’e atu fo hanoin ba populasaun suku Aituto nebe mak hela iha Flecha nia leten, iha nee to leten neba, liu liu komunidade sira neebe okupa espasu public, nono governo mai kedas ho ninia programa no planu atu hadia buat ruma ba dezenvolvimeto rai ida nee.

Planu ne;e ne’ebe governu planeia ona ne’e ba oin imi rasik mak sei uza, tamba nee ohin PAM Ainaro ho Komandante PNTL hateten ona no fo hanoin ona ba ita hotu katak tenki fo liman hamutuk atu hadia ita nia rain Ainaro, liu-liu Postu Maibisse Vila, Fleixa, no Tata-Mai-Lau, fatin turista nian, fatin turismu, espasu publiku, areia protezida, tamba ne’e husu ba ita hotu nebe mak uza  fatin sira nebe mak ha’u temi ne’e tenki hakas-an atu kontrolu, tenki hakas-an kuidadu no hadia, ba ita nia-an ita nia oan, ita nia beion no jerasaun sira tuir mai, ohin ita hadia ita  la senti aban bairua ita nia oan sira mai, sira dehan nee ami nia inan ama sira nia liman fatin mk nee”. Hateten SEATOU iha Flecha Maubisse.

Perante Dialogo ho Komunidade Flecha Aituto Maubisse SEATOU fo Exemplo hanesan Foho Ramelau;

“Exemplu hanesan Tata-Mai-Lau Ramelau, sira nebe mk liu tena ba mundu seluk sira balun sei iha hela to’o ohin loron, sira hadia Estrada sae ba ita nebe mk la hatene,  la kuidadu, pois ita la kontrola, ba halo problema iha ne’eba, ita laba hadia la kuidadu ita nia inan aman sira liu tena ba kotuk ba tena mundu seluk sira halo hela ita la obrigadu la kuidadu buat sira nee ita ba para estraga deit, servisu boot ba ita liu-liu ita postu Hatubuiliko, Maubisse, Ainaro, nebe mak besik iha Ramelau nia hun nee no Fleixa tenku kuidadu situisaun nee obrigatoriomente tenki, bahasa dehan “harus” se ita rasik la kuidadu ita mak destroy, dalan mak koalia la rona govenru tenki uza lei para regula, lei ita regula nee mak ita hare no akompanha iha Dili, ita boot sira hare ka lae.

Ne’e servisu SEIATOU nian kuandu la kopera, la rona, la kumpri, la halo tuir, uniku dalan mak tenke uja meus bazeia ba lei ne’ebe iha.

Tamba nee SEATOU iha mekanismu balu ke halo servisu sira nee, SEIATOU nia servisu iha etapa rua ka tolu  primeiru ba avisu, segundu ba  enkontro, terseiru mak difini, rua ne’e kuandu lakopera notifika ikus tenki sobu,

Tamba ne’e, atu fo hanoin ba ita hotu katak, parte iha nee to’o leten tinan ida nee nia laran dezenvolvimentu sei mai, Preokupasaun boot  ida SEATOU nian mak parkiran ida nee sae to leten”.

Jornalista  : Meliana Alves Lemos

Editor        : Joaquim Coutinho

0 0 votes
Article Rating
Subscribe
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments