Secretario Estado Toponomia Ho Ekipa Observa Direta Fatin Turismu Flecha Aituto Maubisse

0
68 views

Racom Maubisse-2024, Relasiona ho Secretario Estado TOPONOMIA nia vijita iha Suco Aituto hodi halo dialogo ho komunidade sira ne’ebe okupa espasu publiku iha area Flecha ba Radio Komunidade Maubisse Mauloko, SEATOU Esplika;

“Ativividade ida ohin mai munisipio Ainaro, iha postu maubisse liu liu mai iha fleixa, atu hare fatin nebe mak prepara ba sentru turismu, tamba ne’e husi Prezidente Autoridade Munisipio Ainaro, konvida SEATOU ho ekipa ho linhas Ministeriais sira hotu iha ne’e para atu hare, fo hanoin ba populasaun, ita nia komunidade sira nebe   hela iha espasu  publik iha ne’e atu idak-idak prepara-an atu kopera ho Governu para halao dezenvolvimento ba fatin turismu iha future”.

Husu konaba se SEATOU vijita ona Area Flecha Maubisse nian hodi halo dialogo ho komunidade sira ne’ebe okupa espasu publiku iha Felcha oinsa ho area protezido hanesan santuario Ramelau, karik mos sei vijita? Responde ba ida ne’e SEATOU haklaeken;

“Agora tamba kestaun de tempo, ami fila tia  depois mak buka temou ida sei ba fali iha Hatobuilico, tamba iha Hatobuilico mos fatin protezida santuario Ramelau ne’ebe ita nia Inan Virgim Maria hatur ba iha leten, sei halo vizita ba iha neba atu fo hanoin mos ba populasaun sira bele kuidadu fatin iha neba halo didiak. Hau nia ekipa nebe ohin mai vizita iha fatin ida nee ita nia populasaun iha nee kopera tebes, laiha ema ida  kontra, hatan ho hamnasa ami kualia ho komik oituan esplika ho lei balun, liu-liu teras hato hela nia lei teras nian nebe mak espasu publik sira, espasu dominiu publiko sira, espasu privadu nian hotu, e sira kompriende e iha nain ida nain rua fo hanoin ba Governo sobre rai kultura rai eransa e tanba nee mak ita husu ba sira tenki oferese sira nia dadus, dokumentus relatorio kompleto ba teras par depois ba Governu para ba futuru Governo bele tetu  nafatin, maibe enfelismente maioria ko’opera atu estadu halo dezenvolvimentu iha fatin fleixa ida nee”.

Antes termina SEATOU husik hela lia menon ba komunidade Maubisse ho Hatobuilico Municipiu Ainaro, “Ha’u husu ba populasaun iha fatin ida nee Flecha atu kopera ho governo ho estadu para bele loke fatin ida nee, fatin turismu ida nee, fatin turista ba ema hotu-hotu atu uja, liu-liu munisipio 3 nebe mak mai husi sentru sul nian  mak hanesan Suai, Ainaro rasik no Munisipio  Manufahi para ita nia populasaun sira liu ba mai husi nee karik bele para iha nee soe hela $0.25 ka $ 1.00 ba komunidade sira nebe mak prepara sira nia hahan taradisional iha fatin ida ne’e.

Iha Fatin hanesan Presidente Autoridade Municipial de Ainaro, Manuela Georgina C. Bucar Corte-Real iha intervista hato’o agradesimento ba SEATOU nia vijita iha Fleceha Maubisse ho objektivu oinsa mak ba future bele halo dezenvolvimentu ida nebe mak diak liu liu konaba dezemvolvimentu seitor turismu.

Husu konaba SEATOU nia vijita hodi halo dialogo ho komunidade sira, oinsa nia prosesu ba oin? Lideransa maksimu Municipiu Ainaro ne’e esplika;

“Ba oin terras e propriedades   municpiu sei mai ho xefe suku, xefe aldeia ho komunidade sira para halo mapamentu ida apropiada hodi hatene los konaba fatin dominio publiko, fatin kultura, sei iha desizaun tuir mai katak buat nebe mak fatin publiko fo ba publiko e buat ne’e nia benefisio sei fila fali ba ita”.

Komunidade precisa kopera ho governo para lori dezenvolvimentu mai ita nia municipiu, posto suco no aldeia, entaun ita tenki kopera par dezenvolvimentu nee mai tamba ne’e koperasaun ne’e importante tebes entre komunidade ho autoridade local.

Dezenho no planu turismu nian mai tia ona kordenasaun halo tiha ona notifikasaun sira foti ona dadus iha ona, agora atu halo implementasaun presiza komunidade sira nia koperasaun, tamba ida nee komunidade muda ses husi fatin ida nee, hafoin ita hadia fatin no konstrusaun ida nebe kapas no furak depois komunidade ida nebe mak ita identifika iha atividades halo negosio nee mak sei utiliza fatin ida nee.

PAM Ainaro hatun ona orientasaun ba Administrador Posto sira, liu liu administrador Posto maubisse ho Hatobuilico, para atu fo hanoin ba komunidade sira nebe mak hela iha fatin protezidu, fatin ne’ebe maka dominio públiko sira, tenki iha ona konsiensia, tamba fatin ida nee la merese para komunidade sira atu hela, tanba ne’e mak fatin nebe protezidu kontinua proteze hanesan Ramelau, fatin ne’e konesidu laos Ainaro nian deit, maibe ne’e Timor nian, aikon ida aikon Timor nian, tamba nee mak ita ida-idak tenki iha responsabilidade atu protese fatin ida nee sai fatin nebe furak nafatin.

Ha’u nia lia menon ba komunodade sira hotu hamutuk ho PAM mai dezenvolve ita nia rain Ainaro nebe mak ninia natureza furak tebes, mai ita esplora, ita dezenvolve sai fatin neebe furak atrativo ba turismo.

Jornalista  : Meliana Alves Lemos

Editor        : Joaquim Coutinho

0 0 votes
Article Rating
Subscribe
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments