Turismu Komunitariu Rabilau Maubisse, Fatin Furak no Kmo’ok Infeita Ho nia Beleza Natureza, Hakail Vijitantes sira nia Matan Hodi Mai Pasa Tempu “Oportunidade Ba Desenvolvimentu Ekonomia Local”

0
114 views

Racom Maubisse Maubisse, 23/10/2023, Timor Leste riku ho nia paisajem natureza ne’ebe mesak furak no kmo’ok tebes iha aldeia, suco, posto administrativu, no municpiu, Exemplu mak hanesan fatin turismu komunitariu iha Rabilau Maubisse ne’ebe Infeita Ho nia Beleza Natureza Ne’ebe Furak no Kmo’ok, Hakail Vijitantes sira nia Matan hodi mai vijita no passa tempu iha kadunan Rabilau Maubisse “Oportunidade Ba Desenvolvimentu Ekonomia Local”

Fatin turismu sira furak no kmo’ok hanesan iha Rabilau Maubisse laos mak ne’e deit maibe iha mos fatin seluk ne’ebe seidauk deskobre no hasubar-an hela no ita seidauk dekbre total, nune’e mos fatin turismu sira iha Posto Maubisse, Municipiu Ainaro, ne’ebe seidauk dezemvolve no jere didiak.

Kolia konaba Turismu Komunitariu hamosu pergunta, Saida mak turismu komunitaria? Ninia impaktu, prosesu, se mak sei dezemvolve, fasilita no jere turismu komunitaira?

Tinan rua nulu resin ida ba kotuk, seitor turismo lakon ona lukru barak nebe mak lolos Governu liu husi Ministeriu Turismu investe hodi dezemvolve, maske nune’e governu liu husi SEFOPE (Secretaria Estado Profesional e Emprego) dezemvolve ona fatin balun hanesan iha Seloi Aileu, Be Manas Barobo, Be Manas Weluli Viqueque nomos fatin seluk, tuir fali mai iha oitavo governu konstitusional, MTCI liu husi diresaun turismu komunitariu ne’ebe lidera direta husi Vice Ministra Turismu Komunitariu no kultura halo peskiza ida hodi dezemvolve tan fatin turismu balun iha Timor leste liu husi Suco Pilotu lima, mak hanesan; Rabilau maubisse, lagua seloi Aileu, Be tudak doko mali, be manas weluli suco wemori, picina iha suco Welili Baucau no ikus kontinua habelar tan ba suco seluk hanesan iha Suai, Leorema Liquica, Ermera, Lospalos, Maliana, Leotelo Mauchiga Hatobuilico, nomos fatin seluk. Ho dezemvolvimentu turismu komunitariu sira ne’ebe iha suco pilotu no suco suku seluk tan, ita observa katak iha fim de semana ema sempre pasa ferias iha fatin hirak ne’e kompara ho tinan hirak liu liu ba turista local no internasional sira pasa ferias iha rai liur liu liu iha Bali Indonesia, tamba fatin turistiku nebe ita iha seidauk desenvolve e falta promosaun atu atrai merkado ne’ebe iha.

Husi perguntas iha leten, turismu komunitaria mak termu turistika nebe aplika ona iha nasaun barak, inklui Timor Leste, ne’ebe oras ne’e dadaun dezemvolve hela, maske seidauk maksimu, maske neneik maibe sei bebeik.

Definisaun husi turismu komunitaria mak sistema turismu nebe hamosu sustentabilidade ba envairomentu, sosial no kultura. Sitema ida ne sei maneja husi komunidade no nain mak komunidade rasik e benefisia ba komunidade en jeral ho ninia objektivu atu fo biban ka espasu ba visitante sira atu hasae sira nia hanoin e mos estuda kona ba komunidade no ema lokal nia lalaok moris” (Rest, 1997).

Turismu komunitaria laos negosio ne’ebe ho objektivu atu buka rendementu ka buka fo benefisia maximu ba investor, Maibe ida ne’e foku liu ba impaktu turismu ba komunidade no mos ba rekursu envairomental. Aplikasaun programa turismu komunitaria muda strategia desenvolvimentu ba komunidade, uza komunidade hanesan maneira ida atu haforsa abilidade husi organizasaun komunidade rural nebe’e mak maneija seitor turismu ho partisipasaun ema lokal sira.

Nune’e turismu komunitaria laos perfeitu liu, turismu komunitaira hanesan pakote ida atu solusiona problema komunidade nian. Xavi elemetu husi turismu komunitaria mak hanesan tuir mai ne:

“Rekursu naturais e kulturais sei preserva didiak, ekonomia lokal no produsaun produtu local depende ba susteintabilidade utilizasaun rekursu naturais. Kustume no kultura mak úniku liu iha fatin nebe destinado. Organizasaun komunidade husi turismu komunitaria mak komunidade sira fahe hanoin, normas e idiologia. Komunidade sira iha ema ‘katuas adat’ sira ne’ebe mak kaer metin tradisaun lokal, matenek e esperiensia moris. Komunidade iha sentimentu hanesan nain ba programa turismu komunitariu ida nee no iha sentidu atu partisipa ba desenvolvimentu iha sira nia hela fatin”.

 

Tamba ne’e Turismu Komunitariu mak tuirsmu ida ne’ebe ninia ambiente natureza natural, no la dezemvolve ho material sira modernu, maibe bele dezemvolve ho material local, hodi refleta ba ambiente natureza ne’ebe existe ona, iha knua, iha lidun, iha aldeia, suco, posto no municipiu ida.

Koalia konaba turismu komunitariu ita kolia konaba paisajem, klima, no komunidade nia moris iha area ne’ebe mak tuirmsu komunitariu ne’e existe ba nomos oinsa komunidade nia konhecimentu no dezemvolvimentu ba tirismu komunitariu ne’e rasik.

 

Etimolozikamente, sobre konseitu turismu dala uluk ita ba hatene uluk lai termu turismu, observasaun tuir lian Indonesia nian iha palavra baziku maka hanesan “Wisata” katak “Perjalanan”, “Pariwisata katak perjalanan yang di dilakukan dari suatu tempat ke tempat lain, “Wisatawan” katak orang yang melakukan perjalanan, no Para wisatawan katak orang-orang yang melakukan perjalanan, iha lian Inglesiha palavra baziku maka “Tour” hanesan Tourism=travel, Portugues Turismo”, iha lian TetumTurismusignifika “Viazen”, jeralmente, turismu katak atividade viazen ne’ebe mak hala’o hodi hadulas housi fatin ida ba fatin seluk. Agora emar sira ne’ebe mak hala’o atividade viazen refere ita bolu dehan Turista iha lian Ingles katak  “Traveller/Travellers”, nune’e liafuan ida Traveller ne’e mai husi travel.

Tuir peritu ne’e nia hanoin sobre “Turismu katak; totallidade atividade hotu ne’ebe la’o,  esensial liu iha ligasaun ho natureza ekonomia, ne’ebe direitamente iha relasaun ho nia rendimentu, hela no movimentu housi ema liur serteza tama sai iha nasaun, sidade eh rejiaun”.

Bazeia ba matenek na’in ida ne’e nia hanoin konaba turismu mak nakait ho aspeitu ekonomia tanba fo definisaun housi peritu ekonomista ida, tan ne’e fo presaun liu ba aspeitu ekonomia, atividade hotu la’o tanba sentraliza iha natureza ekonomia ni-nian, ne’ebe naturalmente atividade ne’e la’o utiliza material sira ho karakteristiku ekonomiku,.

Turismu Katak; Totalidade husi familia no fenomena ne’ebe hamosu husi viazen no disponivel ba ema estranzeirus hela provizoriu, maibe la’os direitamente forma rezidensia hela permanente ida.

Dezenvolvimentu ba rekursu ema ne’e nudar fator determinante ne’ebe esensial ida  ba nasaun foun hanesan Timor Leste tamba empoderiza (Empowerment) ema hodi hasa’e intelegensia ida ne’e signifika katak paradigma dezenvolvimentu ida ke hatu’ur komunidade sira nudar tarzeitu nune’e  iha final bele alkansa no dominasaun iha rekursu umanu no bele atinze moris rohan la’ek wainhira liu husi edukasaun formadu no naun formadu sira,  partisipasaun ativa ho direitamente, wainhira akontese buat sira ne’e mak ita firmeza katak dezenvolvimentu aspeitu turismo ne’e sei la’o ho susesu iha futuru no bele mos esperansa bo’ot ida. Argumenta katak ema nudar abut ba buat hotu-hotu. Alende iha finalidade husi hakbi’it ne’e ho objetivu ida hodi ema ne’e bele dezenvolve diak liu ba asuntu hirak be justifika ona iha leten.

Esplikasaun konaba saida mak turismu komunitariu no oinsa mak tuirsmu ne’e iha ka eziste hodi fo biban ba vijitante ka turista sira hodi halao viajem neebe besik no dok hodi mai vijita fatin turismu sira, hare ba realidade ne’ebe iha katak Timor Leste mos soi ba tuirsmu e liu liu refrela ba tuirsmu komunitariu, no exemplu kongkreta mak fatin tuirmu sira hanesan iha Lospalos, Baucau, Aileu, Maubisse Hatobuilico Ainaro, Ermera, Suai, Manufahi, Maliana Bobonaro nomos fatin seluk ne’ebe la sita iha ne’e.

Maubisse ho Hatobuilico soi duni ba fatin turismu komunitariu, tamba koalia konaba tuirsmu laos mak paisazem sira ne’ebe furak, ai-horis no foho lolon sira, maibe koalia konaba turismu bele klasifika ba parte lubuk ida mak hanesan; Turismu Komunitairu ne’ebe dezemvolve husi komunidade rasik, seluk fali mak hanesan tuirmsu relijiozu, mak hanesan gruta, kapela, igreja ne’ebe dezemvolve husi parte igreja, no fatin sira ne’e babain dezemvolve iha fatin sira ne’ebe mak ho paisazem no ambiente furak no uniku, tuirmsu historiku, maka turismu ne’ebe kabe ba fatin sira ne’ebe iha 24 anos ita nia asuwain sira uja hodi subar, enkontru, hodi luta ba ukun rasik-an, tuirsmu hortikultura mak fatin sira ne’ebe komunidade uja hodi dezemvolve seitor agrikultura hanesan modo, aifuan, café, estroberry, aifunan, ho tan modo sira seluk, ida ne’e mak hanaran turismu hortikultura, turismu ida seluk mos mak tuirsmu kultural, mak hanesan uma lisan ka uma adat sira, be matan no aihun lulik sira ne’ebe konserva husi ita nia beiala sira to’o ohin loron.

Tamaba ne’e, Fatin Turismu ne’ebe eziste iha nasaun Timor Leste ita presiza fo enfaze ho ita nia kontribuisaun tomak hodi sai mata dalan no ita mos tenki empena ita nia posibilidade hotu atu dezenvolve diak liu tan ba seitor turismu ne’ebe moris ona no sai bo’ot hafoin ita ukun-an, tamba turismu hanesan industria bo’ot ida ne’ebe hamri’ik ho nia importansia ba aumenta rendimentu ba ita nia nasaun iha prosesu dezenvolvimentu nia laran, turismu iha parte ida atu introduz arte de kultura no natureza furak ba emar sira ne’ebe nia ezistensia iha rejiaun, kontinente, teritoriu ou nasaun ida ba nasaun seluk atu ba halo viazen iha fatin refere.

Bazeia ba Turismu Komunitariu Rabilau Maubisse, Fatin Furak no Kmo’ok Infeita Ho nia Beleza Natureza, hodi Hakail Vijitantes sira nia Matan nune’e Mai Pasa Tempu ka ferias iha Rabilau maubisse, ne’e fo Oportunidade Ba Desenvolvimentu Ekonomia Local, nune’e komunidade sir abele fan sira nia produtu local e laos produtu instan ka produtu importasaun, hanesan pop Mie, Supermi, ho tan produtu importansaun seluk.

Tamba ne’e tuir Chefe do Suco Maubisse Villa Wilson Nivio Mendonca Katak, Tutrismu Komunitariu ne’ebe estabelese iha Foho Rabilau, tamba hare ba fatin ne’e estatejiku, ninia paisajem furak infeita ho fatuk, dut, no foho ki’ik no bo’ot, ne’ebe uniku tebes, nune’e mak hetan apoiu husi Oitavo governu konstitusional liu husi MTCI departementu Turismu Komunitairu hodi bele dezemvolve fatin refere.

Lidernaca Komunitariu Suco Maubisse Villa ne’e argumentu liu tan katak, objektivu dezemvolve fatin turismu komunitariu iha Rabilau parte ida mos hodi fo biban ba komunidade iha area refere bele fan produtu local hanesan talas, fehuk ropa, fehuk midar, repolho, senoura, favas, ervila, batar no koto e mos produtu local seluk ba vijitante sira tamba produtu sira ne’e mak identidade iha fatin turismu rabilua ne’e.

Iha fatin hanesan Jestor Turismu Komunitariu Rabilau Maubisse Joaquim de Fatima Coutinho, Haktuir mos katak turismu komunitariu ne’ebe dezemvolve iha rabilau Maubisse ho nia kontiudo local, tamba ne’e husu ba komunidade sira atu labele fan produtu importandu sira iha areadores rabilau, maibe so bele fo licensa hodi fan deit mak produtu local ne’ebe existe iha fatin refere.

Maske fatin turismu komunitariu iha Rabilua Maubisse foin mak dezemvolve maibe hetan ona vijitante barak husi rai liur no rai laran mai vijita ona nomos hetan vijita especial husi Presidente da Republica Dr. Jose Ramos Horata iha aniversario Tração Jeep ne’ebe mak komemora iha fatin Rabilua Maubisse.

Komunidade iha areadores rabilua ne’ebe kompostu husi aldeia tolu hanesan Aldeia Rimori, aldeia Koulala no Aldeia Kanurema inklui aldeia seluk sente kontente ho dezemvolvimentu turismu komunitariu iha rabilau, tamba bele fo biban ba komunidade hodi fan produtu local ba vijitante sira.

Ba oin sei dezemvolve diak liu tan nune’e bele atrai vijitante sira mai vijita fatin turismu rabilau Maubisse.

Jornalista Natalino Mendonca

Editor Moises Magno

0 0 votes
Article Rating
Subscribe
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments