Ho Akontesimentu Timor Oan Nain Rua Husi Oecusse Lakon Vida Iha Ramelau, Igreja No Governu Kria Kondisaun OinsaBele Facilita Vijitantes Sira Antes No Depois De Asesu Ramelau

0
99 views

“MAI ITA HATO’O SENTIDO KONDOLENCIA PROFUNDA BA ALIN MATEBIAN NAIN RUA NEBE LAKON NO MATE IHA FOHO RAMELAU IHA DIA 8/2/23”

Racom Maubisse, 16/02/23, Foho Tata Mai Lau- Ramelau Foho Nebe As Liu iha Rai Timor, Foho Ramelau foho nebe furak no atrai tebes Ema Wain Nia matan, tuir tradisaun ka kultura katak Foho Ramelau Lulik tebes, maske Nia lulik no as, maibe sempre maus no Halibur Ema hotu Tantu Timor oan no maluk sira husi Rai seluk ka Rai liur.

Naran Tata Mai Lau tuir Lian local ka Lian mambae katak Avo katuas nebe as Liu, Ramelau malae mutin Sira Mak hanaran ho naran nee, ikus Mai konhecido ho naran Ramelau nee iha Fatin hotu hotu no ba to’o Mundo.

SE koalia konaba Naran Tata Mai Lau signifika Avo Ida nebe bo’ot no as Mak iha Hela foho Ramelau, hodi Hein no Bali Ita hotu, precisa Ita hotu atu wainhira vijita fatin nee tenke hatudu Ita Nia respeita, Liu husi dalan kultura nian Mak se wainhira vijita ramelau, pelumenus Ita Tama ona iha areadores ramelau buat simples nebe Ita halo mk:

“Foti Rai kose iha ren tos ka kakorok, silu ai-tahan baku iha ain no isin lolon, hamulak iha laran dehan kolicensa Avo Ami Liu lai hodi ba to iha Ita nia kadunan iha leten as ba”.

E buat seluk Tan so avo Lia nain Sira Mak hatene no Ha’u ata la to’o iha neba, Tamba kesatuan idade no buat seluk Tan.

Hanesan Timor oan Ita hotu triste Tamba jovem Diak Timor oan nain rua lakon Vida iha kadunan foho ramelau, e Laos jovem Rua nee Mak lakon no mate maibe antes nee mos Ema lakon no mate.

Iha tinan 1997 Ema nain Rua Mos mate iha ramelau antes lori Estatua Nain Feto de Graca ba hatur iha foho Ramelau, joven Acacio hetan Sona husi jovem Ida seluk nebe Ninia identidade lalos Tamba tempu neba mai ho kartu tanda penduduk tolu kedas.

Hahu husi tinan 1997, Mai Ema la sae arbiru a nauncer to’o dia 6-7/10/ Mak Ema foin sae, e aktividades vijita ramelau nee kuaze Mai to’o ukun rasik an iha tinan 2015, maibe husi 2015 Mai leten, Ema komesa sae bar barak, no igreja konsege halo regras balun hodi Bandu no fo limitasaun katak wainhira pregrino ka vijitante Sira vijita Nain Feto Ramelau tenke ho objektivu no devosaun, maibe hetan kritika husi parte oi oin, entaun sente ba la Diak igreja husik no governu Liu husi Misterius Turismu estabelese seguranca maibe iha governasaun Ida nee konsege hapara seguranca Sira Tamba kesatuan balun, nunee ramelau livre ba se deit bele asesu.

Iha tinan 2020 igreja no estadu kria Tara Bandu Ida iha foho ramelau, maibe Tara Bandu ne’e mos vijitante Sira ignora no la fo importansia, ikus Mai husik deit.

Hahu husi tinan 1997 Mai to’o ohin loron Ema lakon no mate besik ona nain 7 ka 8 nunee.

Pergunta Mak nee?

1.Ema Sira nee hamlaha?

2.Baku malu Mak ba Soe Hela iha Fatin Sira nee?

3. Lao sala dalan Mak natureza babeur Tan koalia Lia fuan mal ruma?

4. Karik sira la respeita natureza ramelau? no seluk seluk Tan.

Ho akontesimentu Sira nee sai lisaun ba Ita hotu, katak ba oin igreja no Estadio tenke buka ona meus oinsa Mak bele kria regras ruma nebe regorosu hodi bele hatur ka implementa iha recinto foho Ramelau nunee, ikus labele akontese Tan hanesan saida Mak akontese ona ba Timor oan nain Hira nebe lakon vida iha kadunan foho Ramelau.

Hanesan Timor Oan Ita triste ho akontesimentu Sira nee, maibe Keta lakon esperanca, basa Ramelau Ita nian no ba Timor Oan hotu, atau asesu ba foho ramelau tenke ho devosaun no Jumprit regras tradisional Sira nebe existe iga foho Ramelau, habesan Hau ata mensiona iha leten, no regras seluk Mak bele fovkonhecimentu ba autoridade igreja, PNTL no chefe suco, chefe aldeia iga hatobuilico, Tamba Foho Ramelau iha area suco Nunumogue Nia Konta, Mai Sorin suku mulo, no suco rua nee inklusi suco Mauchiga hamahan an iha Posto Hatobuilico, Municipiu Ainaro.

Iha parte Sorin ba loro monu hola parte iha posto Letefoho no posto Atsabe Municipiu Ermera, se Ita husi dili atau ba Ramelau odamatan boot Mak Municipiu Aileu, nebe municipiu Aileu, Ainaro ho Ermera Mak hakuak lesuk foho Ramelau.

Kulturalmente municipiu tolu Ainaro, Aileu ho Ermera Nia Lia nain Sira Mak hola konta ba fatin ho naran iha kadunan Ramelau, maske Ainaro hanesan Uma nain ho Lia local ka Lian kultura rai neba nian katak: “Au Bali Beil Beil Ai Nuba Fata Nor Haut Seki Teula” nunee hodi hein maun alin Sira husi lorosae ho loro monu, tasi feto ho tasi Mane.

“Ba ramelau Timor oan hotu nia domin no orasaun la kotu no la mihis”. “LALEHAN SADIA RAI SEI TANE”

Fontes : Racom Maubisse

0 0 votes
Article Rating
Subscribe
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments