Foinsa’e Hernania  da Costa Silva “Movimentu  Agrikultór Haksolok Ainaro Hahu Ho Osan $.100, Ba Halao Atividade Kuda Modo Rejultadu Husi Produsaun $. 4.300

0
172 views

Racom Maubisse (23/11/2022) Hernania da Costa Silva hanesan membru ba Grupu Movimentu Haburas Agrikultura Ainaro aprejenta ida ne’e iha Forum Foinsa’e empresarial ho tema “Kriasaun Empregu no Reforsa Diversifikasaun Ekonómia husi Baze” iha Postu Administrativu Maubisse Munisípiu Ainaro.

Objetivu husi fórum empresarial ne’e atu atu enkoraja foin-sa’e produtivu no kreativu sira ne’ebé mai ho idea negosiu inovativu hodi kria servisu ba sira nia an-rasik liu husi fortalesimentu no ekosistema inovasaun inklui involvimentu foin-sa’e sira iha prosesu rekuperasaun ekonomia.

“Motivu ida ba ami hakarak harí hakarak kria kampu de traballu ba-an rasik no lakohi atu hein deit husi Estadu. Haré ba kondisaun Ainaro nian ne’ebé iha rai metan ne’ebé Potensia ba Hortikultura ho núne’e ami disidi hili dalan ba halo tós, mai mós ho hanoin ida katak hakarak sai ezemplu ba joven sira ne’ebé maka remata ona estudu sira mós bele kria rasik servisu ba ita nia-an” Aprejenta Foinsa’e feto husi Grupu Movimentu Haburas Agrikultura Munisípiu Ainaro 23/11/2022.

Foinsa’e ne’e kuntinua esplika liu tan katak;

“Inisia husi Joven nain 9 ne’ebé maka halo tós hahú husi modal ne’ebé maka impresta husi Konsellu Juventude Munisípiu Ainaro ami impresta $ 100 (Dolar Atus Ida), osan ne’e ami impresta hodi halo lutu, tamba iha Ainaro Animal sira husik entaun ami tenki halo lutu atu núne’e bele asegura produsaun hirak ne’ebe maka ami atu produs, apoiu sira seluk hanesan mákina sira ne’ebe maka ami uja hodi halo atividade sira ne’ebé ami iha ba ne’e mai rasik husi nain 9 ne’e, apoiu sira seluk ne’ebé ami hetan husi MAP Ainaro apoiu mákina hafahu rai ou dulas rai maibe ami ense mina mákina ne’e rasik la apoiu ami permanente maibe ami uja provijoriu ho núne’e ami hahú kedas ho kuda modo, no iha momentu ne’ebá ami nain 9 ne’e laiha ida maka nia area espesialidade kona-ba Hortikultura iha nain ida deit maibe nia seidauk remata nia estudu”Esplika Hernania 23/11/2022.

Ho Modo ne’ebe maka Kuda no produs dadaun nia rjultadu koileta no fán iha Mekadu konsega hetan osan ho Montante $ 4.300 (Dolares Rihun Hát Atus Tolu) Kona-ba oinsa atu maneja osan ida ne’e foin sa’e ne’e hateten;

“Ami konsege hetan Reseitus $ 4.300 Dolar iha tinan 2020 nia laran, osan sira ne’e balun ami tau iha Cash no balun ami fahe fali  nain 9 ne’ebé maka halo atividade ida ne’e nia presija ka nessidade báziku” Dehan Hernania 23/11/2022.

Dezafiu sira ne’ebe’e  joven nain 9 ne’e infrenta maka hanesan durante implementa aktividade Hortikultura liu-liu kuda modo iha Munisípiu Ainaro ba oras ne’e dadaun laiha mákina modernu ruma hodi fasilita sira nia servisu ne’e, liu-liu asesu ba iha merkadu, Tuir Hernania katak, modo sira ne’ebé maka sira kuda barak maka dodok deit tamba laiha Transporte atu lori ba fán iha merkadu.

“Dezafius ne’ebe ami hasoru durante halao atividade sira ne’e maka hanesan, premeiru ami lao ho manual lós, entaun ami fahe servisu ba iha tós laran nain 9 ne’e ba hotu entaun dezafius barak maka ami hasoru iha ne’ebá. Tuir mai maka hanesan asesu ba merkaduria  hare ba folin produtu ne’ebé maka tun sa’e entaun dezanima kedas ami  atu halo ami nia produsaun ne’ebé maka ho nia kuantidade barak, bainhira ami halo ami nia produsaun ho kuantidade barak depois asesu ba merkaduria ho nia folin ne’ebe maka tun entaun iha ne’ebá ami monu iha ekonomia. No iha tinan 2022 nia laran ami nia produtu  hanesan tomate ho ai-manas ne’e estraga makás tamba ami ofrese deit ba merkadu lokal hanesan iha Ainaro laran, mós ami halo negósiu ho ama apa sira ne’ebé maka fán iha mrekadu sira hanesan iha Casa, iha Postu Administrativu Hato-Udo ami lori tomate no produsaun sira ne’e ba sira deit, entaun  ami nia produsaun hanesan tomate barak maka dodok, ami iha hanoin atu asesu ba merkadu tó iha Dili maibe ami laiha transporte” Dehan Membru ba Grupu Movimentu Haburas Agrikultura Ainaro ne’e iha Maubisse loron 23/11/2022.

Hare ba dezafiu hirak ne’ebe maka foinsa’e  hirak ne’e infrenta tamba ne’e iha tinan 2021 sira nia Produsaun menus kompara ho tinan 2020 tenik Hernania.

“Durante dezafius sira ne’ebe maka ami hasoru dezanima tebes ami entaun halo ami lakon esperansa liga ba iha merkaduria nian, iha tinan 2021 ami nia atividade lao maibe ami la produs ho kuantidade maka hanesan tinan kotuk ba ami produs ho kuantidade ne’ebe maka naton deit. Iha tinan 2022 ne’e ami hetan ajuda ka apoiu husi SEFOPE fó mai ami hetan formasaun kona-ba Hortikultura agora dadaun formasaun koiñesementu Hortikultura nian ne’e sei lao hela í atividade ami nian konsege lao hela ate agora” Tenik Hernania 23/11/2022.

Nia Kuntinua htutan katak planu Grupu Movimentu Haburas Agrikultura Ainaro ba oin sei rekruta tan foinsa’e sira ne’ebé hakarak involve-an iha Grupu Agrikutura foinsa’e ne’e.

“Ami nia planu ba oin maka hakarak atu rekruta tan membru atu núne’e bele apoia ami iha ami nia aktividade Agrikultura” Hnahas Hermina 23/11/2022.

Fatin hanesan Vice Ministru Komérsiu Industria Liu husi Intervista ho Jornalista Radiu Kominidade Maubisse Mau-Loko hateten Joven nia Partisipasaun imporante tebes iha prosesu Dezemvolvemetu  rain ida ne’e nian, Tamba tuir data estatístika ne’ebe iha Repúblika Demokrátika Timor Leste N’umeru Foinsa’e liu 40% husi total Populasaun iha Timor Leste.

“Hau nia Mensajen ba Joven sira ita nia Rain ne’e atu lao ba oin se joven partisipa iha dezemvolvementu iha seitór Produtivu sira, ohin loron idade joven domina demográfia populasaun liu 40% joven. Tamba ne’e maka ita iha opurtunidade ba Joven Ainaro, Manufahi, Covalima buka hatene saida maka ita halo ona foin ita halo, ne’e loke dalan para ita hahú identifika saida maka ita bele para halós iha seitór Produtivu. Aprende ba malu akampamentu sira ne’e joven ida aprende husi joven seluk, ita lori ema empreza sira mós mai kolia para sira aprende husi sira tamba sira iha esperensia. Hau hanoin opurtunidade bót joven sira uja opurtunidade didiak kompetisaun ne’ebe iha tuir kréditu Suavel ne’ebe Governu prepara 3% deit pur ano duke ida iha merkadu ne’e Intituisaun mikro finansas sira fó ne’e 12% ba leten ne’e 3% deit, ne’ebe foti ba laos dehan osan laiha lae, proplema sira ba formasaun kuntinua hadia imi nia-an mais problema asesu ba kapital dalan maka ohin hau kolia”    Hameno Vise Ministru Komérsiu Industria ba Foinsa’e sira loron 23/11/2022

Governante ne’e kuntinua espelika liu tan katak;

“Kuntinua enkorja sira favor ida investe foti osan ne’e halo ita nia atividade duke ita halo buat seluk, kunadu ita hakarak moris diak tenki halo negósiu merkadu ne’e bót tebtebes. Maek ema Cina husu hela, Kafé sesta bájika bote ida Kafé 15 mili grama iha laran ne’e merkadu, favor ida labele hanoin atu ba funsionariu Públiku, labele hanoin ita ba halo aktividade ira ne’ebé ita hasai energia barak liu mais ita la halo osan ne’ebé ohin hau mai iha ne’e kolia ida ne’e” Esplika Vice Ministru Komérsiu Industria loron 23/11/2022 iha Postu Administrativu Maubisse Munisípiu Ainaro.

Eventu ida ne’e realija tamba Governu liu husi Ministériu Turizmu, Komersiu no Industria (MTCI) servisu hamutuk ho Programa Nasoens Unidas ba Dezenvolvimento iha Timor-Leste (PNUD), KOICA no IADE.

Alende pra-akampamentu ne’e iha Maubisse sei halao  durante loron 3 hahú Kuarta sei termina iha Sesta loron 25/11/2022. Liu husi ida ne’e mós hodi halo preparasaun diak liu tan ba sira nia ideia negósiu ne’ebé konstrutivu no sei akompaña husi ekipa fasilitadór sira, no sei tuir kompetisaun iha loron ikus hodi hakat ba faze tuir mai.

Jornalista                     Moises da Silva Magno

Editór                          Joaquim de Fátima Coutinho

0 0 votes
Article Rating
Subscribe
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments