Tamba Labele Selu Imposto, Jerasaun Lokbessi Hases-An Husi Sira Nia Lisan Durante Tempu Kolonial Portugues, Ohin Loron Fila Hikas Fali Mai Sira Nia Knua, Simu Matak Malirin

0
387 views

Racom Maubisse,  15/10/2022, Knua ida, lidun ida, rai ida no nasaun ida sempre iha nia identidade uniku, iha Timor Leste, kultura mak sai hanesan identidade uniku ba Timor Leste, antes portugues tama mai Timor ukun kuaze 450 anus, depois de portugues sai no Indonesia invade fila fali durante 24 anus, no Timor Leste restaura hikas nia independencia iha 20 de Maiu 2022, tamba manan iha eleisaun liu husi referendum.

Timor Leste rai ki’ik, rai kiak no rai loror matan sa’e hori otas ba otas hasoru dezafius n obstakulu barak, liu husi kolonializmu, invazor sira nia ukun, maibe Timor Oan sira la nakdoko ho sira nia identidade ne’ebe kolonialista sira nia politika liman kroat nomos invazor sira nia liman bessi. Maske hasoru situasaun presaun oi oin, maibe Timor Oan sira nia fiar no respeita hodi kaer metin nafatin sira nia identidade kultura metin nafatin husi tempu ba tempu.

Tamba iha tempu kolonialista portugues nian hamosu impostu hodi obriga Timor Oan sira ne’ebe mak idade atinji ona 17 anus ba leten tenke selu obrigatoriu, nune’e timor oan balun ne’ebe sente kbi’it orsamentu la iha, tamba tempu sira ne’eba atu hetan osan dificil tebes, obrigadu buak dalan hodi halai ses ba fatin sira ne’ebe mak seguru no la deskobre husi estado kolonialista portugues, e maske nune’e iha timor aon barak mak maske halai ses maibe estadu portugues buka tuir liu husi Sipai, chefe povasaun,  ho liurai sira ne’ebe obdiese ba governu portugues nune’e obriga timor oan sira hodi selu impostu ba portugues, durante portugues ukun timor 450 anus.

Relasiona ho selu impostu ne’ebe governu portugues implementa mak uma oan ka jerasaun husi lisan lokbessi Aihou Maubisse nia oan balun halai ses husi Aihou Maubisse ba iha Municipiu Ermera durante ukun portugues no Indonesia nian, hafoin restaurasaun independencia liu tiha tinan 20 mak foin buka malu, ikus fila hikas fali mai knua no lidun ka lisan Lokbessi iha dia 15 de Outubro 2022.

Ho tempu naruk no prosesu naruk, jerasaun husi lisan Lokbessi Aihou Maubisse, hases an husi sira nia uma ho ahi tamba deit politika liman bessi husi kolonialista sira, maske nune’e sempre mosu sentiment ida hanaran ho proverbiu ne’ebe invazor Indonesia sira dehan iha sira nia lian “Jauh di Mata dekat di Hati ou dok Husi Matan besik iha Fuan”, ho deit proverbiu ne’e refleta ba sira nia konsiente katak tempu ruma sei hasoru malun, nune’e mak iha dia 15 de Outubro 2022, jerasaun lokbessi fila hikas fali mai sira nia knua no lisan lokbesisi ne’ebe simu direta husi lia nain Romaldo Mendonca ho nia maun alin sira.

Relasiona ho lia nain Romaldo Mendonca no Maun alin sira simu hikas fali sira nia maun alin sira ne’ebe tempu kleur hela iha Municipiu Ermera, ba Radio Komunidade Maubisse Mauloko, Lia Nain Romaldo Mendonça Haktuir;

“Sim ohin ami halo serimonia kultural iha lisan Lokbessi hodi simu fali ami nia maun alin sira ne’ebe durante ne’e hases-an husi lisan lokbessi durante tempu naruk ba hela iha ermera, tamba deit iha ukun portugues nian, sira labele selu impostu entaun sira halai ba hela iha ermera”. Dehan Lia Nain Romaldo.

Lia nain ne’e hatutan liu tan hodi responde pergunta jornalista nian konaba tambasa mak iha tempu Indonesia nian la buka malu, maibe to’o fali ukun an liu tiha 20 anus mak foin buka malun, romaldo haktuir;

“Konaba buka malu ka lae ne’e buat ketak ida maibe iha tempu okupasaun Indonesia ami iha informasaun katak uma lokobessi nia jerasaun balu iha hela ermera, e hanesan lia nain hein deit, se sira hatene katak lokbessi mak sira nia uma lisan sira bele mai, se sira la mai mos ami hanesan lia nain, temi nafatin sira nia naran, e labele haketak sira tamba kultura la hanorin atu haketak malun”. Hatutan lia nain Lokbessi ne’e.

Ikus liu lia nain lokbessi ne’e aprofunda liu tan katak;

Prosesu lubuk ida ne’ebe ami lao no ohin loron bele hasoru malu iha lidu ida ne’e tamba boa vontade husi ami hotu mak ikus mai termina loron no data, ohin no horseik sira mai lori ho sasan lulik balun mai hatama fali ba uma lisan lokbessi, nune’e simu ho kultura, lok bua ho malus, oho nimal balun, atu nune’e simu malu tiha, hafoin, fo bua ho malus ba sira sinal katak sira (uma oan) husi lisan lokbessi simu malu ona no simu fali matak malirin liu husi bua ho malus.

Husi tempu ba tempu maske hasou dezafius oi oin, maibe lisan no kultura sempre kesi ita, tamba kultura mak identidade uniku Timor oan sira nia, hori otas ba otas. Situasaun Timor Leste nian iha tempu naruk hasoru susar no terus oi oin, iha timor oan sira nia lalaok moris, maske timor oan sira hasoru presaun no intimidasaun, maibe sira la haluhan no defende nafatin sira nia kultura hanesan identidade uniku.

Participa iha serimonia simu malun entre uma oan no jerasaun lisan lokbessi nian lidernca komunitariu suco Aituto, lia nain, jerasaun lisan lokbessi no komunidade balun ne’ebe hela besik iha areadores lisan lokbessi aihou Aituto Maubisse.

Jornalista                Moises da Silva Magno

Editor                       : Joaquim Coutinho

0 0 votes
Article Rating
Subscribe
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments