Dosente FCS UNTL Julio Aparicio hateten, Festa Demokrasia Lao Di’ak, Hadia Jestaun Eleisaun

0
269 views

Racom Maubisse (20/10/2022) Atu halulik Demokrasia iha Timor Leste hodi garantia Elisaun Rarlamentar Periode 2023 la’o di’ak, Akademista no estudante Unversitariu Timor- Oan husu Partidu Politiku sira hadia jestaun hodi partisipa iha Eleisaun Parlamentar 2023 núne’e povu Timor-Leste bele senti valor husi demokrasia ne’e. 

Tuir akademista Universidade Nacional Timor-Lorosa’e (UNTL) Faculdade Ciência Sociais (FCS), Julio Aparicio hateten, Timor-Leste konsagra ona demokrásia tuir maneira, no lei CNE nian tuir kongrasaun lei inan timor leste hodi garante eleisaun.

Maibé dadaun ne’e eleitor sira sei nafatin hasoru problema relasiona ho jestaun administrativa eleisaun halo eleitor sira menus atu partisipa iha loron eleisaun hodi fo votu.

 “Ha’u garante katak iha elisaun Parlamentar tuir mai ne’e sei ba povu hotu, tanba estudante sira  sira dala ruma mai hato’o sira nia prekupasaun mak kestaun osan laiha entaun sira deside sei la ba vota, nune’e partidu politiku sira tenke esplika didiak atu estudante sira vota ba sira nia futuru”, dehan, Akademista UNTL Julio Aparicio ba Radiu Komunidade Maubisse Mau-Loko iha Kampus Kaikoli, 20/10.

Nia informa, Partidu Politiku sira, dala halo manupulasaun durante kampaña hodi kontra sistema demokrasia, tan ne’e depois Governu ida ba ukun hamosu salah implementasaun ba demokrasia, sala estratéjia, sala  maneira, dala ruma hamosu ditadura Administrativu no ditadura halo misaun ne’ebé sira hatudu dadaun ne’e.

“Elisauan ne’e demokrasi maske dala ruma manipulasaun iha suku e aldeia maibé defende ba fiskalizasaun autoridade lokal sira iha aldeia tanba sira nia ema ne’ebé hala’o kna’ar nu’udar demokrásia ne’e rasik, maibe kestaun  ne’e normal tanba la’os iha timor deit mai iha rai seluk mos hanesan estadu ne’ebe desenvolvidu hanesan interese politika katak atu defende ba povu nia moris diak”, nia salenta.

Nia dehan povu timor leste hatudu duni konsagrasaun ba demokrasia iha tinan 2012-2017, iha elisaun antisipada povu Timor Leste hatudu duni kosagrasaun ba demokrasi iha timor leste,

Nune’e Akademista ne’e husu ukun nain sira no lider Partidu Polítiku sira atu hadia hahalok hodi atrai povu partisipa iha festa Demokrasi liu husi fasilita transporte votante  sira ba vota iha  sira ida idak nia fatin.

Iha sorin seluk, Antigu Alunu Universidade Nasional Timor Lorosa’e (UNTL), Fakuldade Ciensia Sosiais (FCD), Departamentu Ciensia Politika (CP), Rumão Piedade Mendonça hateten Timor Leste nu’dar Estadu Direitu Demokrátiku ne’ebé adopta sistema Politika Multi-Partidaria no Sistema Governasaun Semi-Prezidensia iha ne’ebé povo mak sei deside nia reprezentate atu túr iha Uma Fukun Parlamentu Nasional, ne’ebé mak liu husi eleisaun ida ne’ebé livre, sekretu no demokratiku mai husi vontade sidadaun hotu nian.

Tuir Estudante ne’e nia observasaun, Povu Timor Leste maduru ona iha vida polítiku partidarizmu hodi partisipa iha eleisaun parlamenta no prezidensia hodi eleva sira nia diretu ho livremente no sekretu atu eskolla PARPOL ida mak sira atu fo votu ba.

“Iha Eleisaun Parlamentar 2017 liu ba Partidu Polítiku no eleitor sira partisipa iha festa demokrasia ida ne’ebé levre no seguru hodi fo sira votu ba partidu ne’ebé sira rasik eskolla,  no povo maduru ona iha politika” estudante Rumao Esplika ba jornalista sira, Kinta (20/10)

Iha eleisaun parlamentar 2017, partidu Politiku sira ne’ebé hakat liu bareira maka partidu FRETILIN, CNRT, PLP, KHUNTO no PD, hafoin forma tia  V, Partidu Fretilin la konsege remata lidera Governu tanba hafoin de fulan sia mosu, Fretilin la konsege asegura programa no orsamentu iha Parlamentu Nasional ho nune’e Governasaun ne’e monu tanba forsa Polítika la maioria iha Parlamentu Nasional no Governu nakfila ba Governu gestaun hodi hein ba eleisaun antisipada.

“Iha tinan ida nia laran ita vota dala rua iha eleisaun parlamentar 2017 no eleisaun Antisipa ne’ebé realiza iha loron 12 fulan Maiu 2018 hodi forma VIII Governu mai husi koligasaun Pre-Eleitoral ho Aliansa Mundansa ba Progresu AMP, mai husi partidu politika tolu mak hanesan CNTL, PLP no KHUNTO mesmu ukun maioria parlamentar to’o iha dalan Partidu CNRT husik hela nia aliadu rua mak hanesan PLP no KHUNTO no FRETILIN viabiliza to’o ohin loron” Rumão Esplika

Estudante no Juventude dehan  votu ida desidi futuru Nasaun ba Mandatu ida, tan ne’e nia husu ba foinsa’e sira atu ho fuan bo’ot partisipa iha eleisain 2023 hodi hili reprezentate povu iha Parlamentu Nasional,

“Tuir ha’u nia hanoin hanesan joventude ne’ebé di’ak presija kontribuisaun ba hari paz no unidade no respeita ba Liberdade ema hotu nian atu partisipa iha vida politika no kampaña eleitoral to’o iha eleisaun hodi fo votu ba partidu ne’ebe mak ita eskolla tuir ita nia konsensia rasik” katak nia

Nia dehan orgaun Eleioral independente sira hanesan, STAE no CNE presija halo edukasaun sivika ba eleitores foun nomos kria sentru votasaun besik liu ba komunidade sira ho objetivu atu hasa’e taxa partisipasaun eleitor sira nian iha eleisaun. Tanba geografikamente maioria komunidade sira iha Postu Administrativu no Suku sira hela dok no susar atu asesu ba sentru votasaun.

Estudante Rumão nia prestiva katak, klima tendensia politika rai laran no kazu arte marsiais sei fo amiasa ba eleisaun parlamentar 2023, tanba ne’e presiza hametin siguransa hodi bele asegura eleisaun ne’e la’o ho seguru.

Alende ne’e estudante UNTL FCS, Filipio Marques de Jesus, observa kona-ba eleisaun parlamentar tinan oin ne’e sei mosu  kompetisaun ne’ebe ida idak mai ho tendensia ne’ebe diferensia, tanba iha partidu ne’ebe foun hari sei kompete ho partidu sira ne’ebe ho figura antigu katak sira involve no kompete beibeik ona iha eleisaun sira ho intensaun atu manan votu konfiansa husi publiku atu hetan oportunidade hodi lidera iha Parlamentu Nasional no Governasaun foun iha 2023 mai.

“Kada partidu sei mai ho maneira oi-oin, instrumentu oi-oin, esperensia lideransa oi-oin ne’ebe sira sei hato’o iha kampaña politika nian” Informa  Akademista no Juventude Filipio Marques de Jesus, iha kampus kaikoli Dili (20/10).

Nia dehan nudar sidadaun hotu tenki prontu simu festa “Eleisaun” ho konsiente no espresa konsentimentu labele rona no monu lalais ba manobra politik partidu sira nian liu husi instrumentu falsu ne’ebe atu gaña hodi kontribui votu ba sira atu kaer ukun.

“Hanesan joven iha rai ida ne’e kontribuisaun maka tenki kumpri dever ba vota, tanba husi votu ida ita bele halo mudansa di’ak se lider sira aproveta ho di’ak iha governasaun, parte importante seluk maka sei nafatin kontrola an evita konflitu interese partidaria, katak simu ema hotu nia diferensia, no sei hatutan mos informasaun ba komunidade sira atu ezerse sira nia dever ho responsabilidade hili partidu no figura ne’ebe merese duni atu halo mudansa ba povu nia moris” Nia hanahas.

Jornalista                     Moisese da Silva Magno

Editór                          Joaquim de Fátima Coutinho

0 0 votes
Article Rating
Subscribe
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments