Governador Banco Central de Timor Leste Aprecia Komunidade João Soares Kuda Aifunan hodi Sustenta Familia No Selu Oan Sira Ba Escola

0
3,473 views

Governador Banco Central de Timor Leste Abrao de Vasconcelos Aprecia Komunidade João Soares Kuda Aifunan hodi Sustenta Familia No Selu Oan Sira Ba Escola

Aifunan hanesan Aihoris nebe ita kuda hodi  hamosu intensaun hosi ema seluk, no dada ema seluk nia matan liu hosi koris no kor aifunan ne’ebe bonita tebes. Aifunan mos konsidera hanesan aihoris ne’ebe bai-bain ema sempre kuida no kuda iha uma oin sira e balun mos kuda iha vazu  hodi fan hikas ba ema seluk, no bele hetan osan hosi ne’e.

Bain-bain ema kuda aifunan  hodi hafutar liu tan fatin ne’ebe maka sira horik ba  laos deit aifunan maibe mos aihoris sira seluk ne’ebe la fo funan maibe mos nia tahan ne’ebe furak tebes e atrai mos ema seluk nia matan. Tan ne’e mai ita hamutuk ho Belun Moisese da Silva ho nia historia Kompleto hanesan tuir mai ne’e.

Nia maka komunidade agrikultor kuda ne’ebe  kuda aifunan iha iha nia hela fatin Joao Soare bai-baib kuinesido liu ho naran   Anis Ertilin hosi  Aldeia Tili-Tuku Suku Maubisse Villa Municipio Ainaro. Haktuir hela mai hau kona ba aifunan sira ne’ebe maka nia rasik kuda e hetan mos osan hosi aifunan sira ne’ebe maka nia kuda ona iha nia Rezidensia. Tuir  Komunidade Agrilultor ne’e hateten hahu kuda Aifuna iha  Tinan 2019 ho prosesu ne’ebe maka naruk maibe, kolen ne’e la lakon le’et deit no ku ona nia rejultado liu hosi rendemento ne’ebe maka hetan ona ba iha nesasidade familia nian//

 ‘’ Produs Aifunan foin tinan rua no Nai Ulun balun mos Mai sosa ona ida bo’ot ne’e Lima belas dolar e Sepuluh dolar e mos ho Aifunan Krison, tamba foin maka bibit entaun bibit ne’e rasik sei han tempu maka foin funan esnatu ema foin hola besik Tiga Ratus dolar. Tamba Estado Emerjenjia ho Covid 19 hau senti katak iha 2021  ne’e ema sei hola barak tan tamba  osan mos agora dadauk ne’e Governo Aprova ona osan ne’ebe hau senti katak ema sei hola tan’’

Maske hasoru obstaklu hanesan dsitansia be’e ne’ebe maka do’ok hosi hela fatin,  la satan netik inisiativa diak ne’e hodi kuntinua kuda no kuidadu Aifunan sira, liu hosi Vzinhu sira nia hamnasa hodi dehan nu’une’e tan-sa la lalin be’e ba rega modo maibe rega fali aifunan sira. Maske Nu’une’e konsege duni ultrpasa dezafius hirak ne’e liu hosi orsamento Subsidio $200  ba familia sira.  Ho manajemento ne’ebe maka diak hodi utulija hikas osan ida ne’e hodi dada be’e hamutuk ho Vizinho sira.

 ‘’Lalin be’e la rega modo rega fali aifunan Anta hau nia Vizinhu sira hamnasa fali, katak rega aifunan ne’e han aifunan. To ema hola fali maka sira foin arepende afinal ami mos bele halo hela aifunan. Ne’ebe hau dehan ba sira imi nian prepara hau nian agora hau fan ona. Maibe sira balun hakarak kuda aifunan hau ofere sanak ba sira hodi bibit rasik, e mos liu hosi osan Corona nian hau hetan $200 dolar ami uma kain tolu tau hamutuk Empat Ratus Lima puluh dolar  hodi dada be’e mai to iha hela fatin hodi rega aifunan sira no mos modo sira, konsidera ne’e hanesan rekordasaun hosi Corona’’.

Ho ida ne’e Governador Banco Central de Timor Leste Abrao de Vasconcelos ne’ebe sosa mos aifunan hosi Maun Joao Soares ho naran Istimado Anis Ertilin haktuir maske aifunan laos baut ne’ebe ita han maibe aifunan hanesan produto ida ne’ebe maka ema rasik la bele eskolla. Governador Banco Central mos Konsidera ida ne’e hanesan aktividade negosio diak ida iha maubisse, tamba ne’e husu nafatin ba foinsa’e sira iha Maubisse atu mos banati tuir ida ne’e.

Aifunan ne’e laos buat ne’ebe ita han kauando buat ita ita eskolla saida maka han.Mas aifunan hanesan buat ne’ebe ita la bele eskolla hodi hafutar liu tan fatin sira hosi koris aifunan sira.Ne’e hau hanoin negosio diak iha aban bairua, se fulan ida nia fan deit pot ha’at ou lima ne’e hanesan sambingan ida. Nia la kolia buat ida nia kolia deit mak lalin be no rega deit,hau hanoin ida ne’e hanesan aktividade diak ida. Nebe hau hanoin joven sira iha bele mos kuntinua tan ho aktividade negocio sira seluk laos deit Aifunan.

Baibain ema dehan nu’une’e penyesalan itu selalu datng terlambat ida ne’e maka realidade  ne’ebe maka akontese dadaun maske ita rasik la senti ida ne’e iha ita nia moris lor-loron. La senti katak rejultado komesa mai dadauk ona maibe haksubar an ho frakeja lubuk ida ne’ebe rai deit iha fuan nia senti. Maske nu’une’e Maun Anis Ertilin ho hamnasa lian nakraik  hodi dehan mos nu’une’e maske ho uma ne’ebe Simples maibe ho koris Aifunan  bele hafutar liu tan. Hodi hateten aifunan buras uma mos buras no furak.

‘’Ha’u dehan ba sira ha’u mak ba kuru laos imi mak lori, dalaruma hau nia motor  kuandu at sira hamnasa hau hodi dehan  la sae motor ga? Ho sentimentu  hau mak osan laiha maibe hau nia motor at tenki lori ba hadia tiha.  Ne’e para hodi lalain be’e,ho ida ne’e  maske uma simples maibe hafutar ho ai funan iha uma oin- oin ne’e ita hare uma nee maske at maibe ema dehan ai funan matak  no buras uma mos furak’’.

Alende ne’e mos ho renedemento ne’ebe maka hetan wainhira ema sosa aifunan utilija ba iha nesasidade uma laran no balun sosa vaju hodi kuntinua kuda nafatin. Maske hosoru didfildade oi-oin. Tuir plano kuntinua atu habarak liu tan Aifunan, Maun Anis  mos kuntinua hateten nafatin iha esperansa fiar an hodi haktuir mos nia rasik  Prontu karik iha Pameran ruma iha Dili wainhira hetan Konvida nia rasik pronto atu  Kompete mos Liu hosi Aifunan Original Rai Maubisse nian ne’ebe maka preparado ona.

‘’Osan ne’e mak ha’u hetan balu sosa poot,balun uza ba nesesidade uma laran ninian,difikuldade mak dalaruma ema mai sosa dehan hatun folin maibe dalaruma ita sosa poot buka raimetan sosa mos ai moruk rega ai funan ninian.  Lae ita hare ai funan ne’e atu mate entaun labele uza kimia maibe tenki uja ai moruk ne’ebe mak ai funan ninian ne’e para ai funan ne’e bele fresku. Hau nia planu mak hakarak bibit ai funan halo barak tan,wainhira iha oporunidade husi dili loke pameran hau prontu atu fan ai funan iha dili’’.

Bai-bain ema dehan nu’une’e iha dalan barak halori ita ba dalan susesu nia. Maibe atu atinji ida ne’e tenki mai hosi ema idak-idak nia inisistiva rasik. Hanesan dadauk komunidade agrikultor kuda aifunan ne’e haktuir dadaun.

“Halo ida ne’e  husi inisiativa hau nian rasik ,ai funan nee ita kuda iha uma oin maske uma ne’e simples maibe ho ai horis sira mak hafutar iha uma oin ita hare uma nee furak no matak husi ema seluk nia hare.Ita kuda ai funana laos deit ba ema atu sosa maibe  mos hodi hafutar ita nia uma”.

Maluk sira baibain vizitantes sira hili hakarak mai vizita maubisse tamba rai maubisse furak ho nia ambiente ho koris aifunan sira ne’ebe maka atria tebes vizitantes sira matan wainhira hakat to mai iha Maubisse. Lia ne’e hato ekipa Banco Central de Timor Leste Mana Carla Junior Rangel hosi Municipiu Viqu-Que wainhira halao aktividade servisu iha Postu Administrativo Maubisse Municipio Ainaro.

Maubisse ne’e hanesan fatin ne’ebe furak ho aifunan ne’ebe barak ho nia ambiente ne’ebe fresku tebes. Ba hau hili liu Maubisse tamba malirin e hau mos la dun gosta fatin ne’ebe maka manas.

Alende ne’e mos tuir Modelista Timor Oan Diana Costa wanhira vizita mai Maubisse hodi hateten mos katak, senti fuan hakmatek los ho kor aifunan rai Maubisse nian ne’ebe bonita tebes hosi matan nia hare.

Aifunan fesrku teb-tebes liu-liu iha Maubisse. Maubisse iha aifunan ne’ebe barak, aifunan oi-oin senti fuan hakamatek fresku malirin, no buat hot-hotu iha Maubisse kapaz los.

Maluk sira liga ho ida ne’e tuir Pontu de Vista Presidente e Piscopal Timorense Aktual Amu Bispu Diocese de Maliana Dom. Norberto do Amaral hateten, husu ba Maubisse Oan hotu atu kuda aifunan sira ne’ebe Moris Arbiru iha dalan ninin sira, atu kuda Tuir Linha iha uma oin no mos iha Estrada nini sira. Tamba hosi aifunan nia furak Amu Bispu Konsidera ne’e hanesan Lalehan.

Jornalista Adao Madeira

Editor Moises da Silva Magno

0 0 votes
Article Rating
Subscribe
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments